31 March 2015

Novi haški šamar za Srbiju

 

U koliko vlada Srbije silom vrati Seselja u Hag time ona seca granu na kojoj stoji.Bice katastrofalni gubitnik na sledecim izborima u Srbiji. Narod Srbije ce se suprotstaviti isporuci Seselja Hagu izlaskom na ulice sirom zemlje Srbije. sto je velika opasnost za naprednjake da silom budu zbaceni s vlasti. Pitanje je da li je bolje zameriti se zapadu odlukom da ne isporuci silom Seselja ili se zameriti svom narodu Seseljevom isporukom Hagu.Svakako je mudrija odluka ne zameriti se svom narodu i  ostati na vlasti bar do sledecih izbora. U bitanju je biti il ne biti.Zato Vucicu prst na celo i dobro razmisli pre no sto doneses svoju odluku kom carstvu ces se prikljuciti,zapadu ili svom narodu.

Vidanovic

 

Novi haški šamar za Srbiju

Vlada ima dve loše odluke pred sobom – ako odbije zahteve Haškog tribunala, pogoršaće odnose sa Zapadom, a ako ih prihvati, zameriće se svojim građanima

 

Šešelj: Ne pada mi na pamet da se dobrovoljno vratim u Hag (Foto Tanjug)

Pravi politički zemljotres u Srbiji izazvala je jučerašnja nenadana odluka Haškog tribunala da Vojislav Šešelj mora da se vrati u pritvor. Pravni žargon kojim je žalbeno veće Haškog tribunala na osam strana obrazložilo odluku nije mogao da sakrije činjenicu da lidera radikala žele da vrate u Hag zbog izjave koju je dao dao odmah po povratku u Srbiju, još 13. novembra, da se neće dobrovoljno vratiti u Hag radi izricanja presude. Šešelj je i pre i posle povratka u Beograd govorio da ga haške odluke ni na koji način ne obavezuju, te je utoliko teže shvatiti zašto je Tribunalu bilo potrebno pet meseci da utvrdi da lider radikala ne poštuje uslove za privremeno puštanje na slobodu. Možda zato niko relevantan u Srbiji tu odluku ne tretira kao pravno pitanje, već kao prvorazredno političko. Tim pre što je pre samo tri meseca sud u Hagu, odlučujući po zahtevu Hrvatske da se lider radikala vrati u pritvor, konstatovao da „Šešelj nije prekršio nijedan od uslova – da nema kontakte sa svedocima i žrtvama i da se ne meša u tok pravde". Kako je pisalo u odluci raspravnog veća, „njegove izjave novinarima su za žaljenje, ali ne predstavljaju pretnju svedocima".

Državni vrh je, bar kako kaže Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Tribunalom, za odluku saznao sa sajta suda. To je, očigledno, dodatno isprovociralo oštre reakcije zvaničnog Beograda, u kojima se odluka Haškog tribunala tumači kao direktan udar na Vladu Srbije.

Zvanično izjašnjavanje vlade treba očekivati, kako je najavio premijer, u narednih nekoliko dana. Odluka će svakako biti teška, možda i jedna od najtežih za ovu vladu, koja se, ako odbije da izruči Šešelja, izlaže riziku da pogorša odnose sa zapadnim saveznicima, dok bi, ako odluči da lidera radikala deportuje u Hag, mogla da računa na proteste u Srbiji.

Premijer nema dilemu da je iznenadna odluka suda isprovocirana njegovim govorom ispred zgrade Generalštaba od pre nekoliko dana, povodom obeležavanja godišnjice bombardovanja, koji, kako kaže, nije naišao na opšte simpatije u svetu. Istovetnu ocenu izrekao je i ministar za rad Aleksandar Vulin, koji smatra da sudsko veće nije slučajno donelo odluku o vraćanju Šešelja, već da je to posledica premijerove ocene da je NATO bombardovanje bilo agresija. Optužbe na račun Haškog tribunala juče nisu štedeli ni Ivica Dačić, potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova, kao ni Rasim Ljajić.

Da se vlada našla u prilično nezavidnoj situaciji, svedoči i prva Šešeljeva reakcija na vest iz Haga. On je, naime, ponovio da se ni pod kojim uslovima neće dobrovoljno vratiti u Hag, te da vlast u Beogradu mora da ga uhapsi ako želi da ga isporuči.

Posebno oštar u reakciji na vest iz Haga juče je bio Ivica Dačić. On je odluku Tribunala nazvao perfidnom i skandaloznom, ocenivši da ugrožava stabilnost Srbije i čitavog regiona. U pisanoj izjavi Dačić je napomenuo da Srbija nijednim aktom nije bila upoznata ni sa odlukom o puštanju Šešelja, kao ni sada sa odlukom o njegovom povratku.

Ništa manje ogorčen na Hag nije bio ni Aleksandar Vulin, koji je ocenio da je reč o odluci koja je „usmerena na destablizaciju Srbije, rušenje vlade i smenu premijera Aleksandra Vučića".

Napominjući da govori kao predsednik Pokreta socijalista, Vulin je novinarima u Palati Srbija rekao i da Srbiju žele da destabilizuju one zemlje koje nisu htele da dođu na obeležavanje godišnjice bombardovanja i čije sudije sede u sudskom veću Haškog tribunala. On je podsetio da je još u novembru, kada je Šešelj pušten iz pritvora, „molio Hag" da slučajno ne traže Šešelja jer je predvideo da će se ovo desiti.

Ljajić je bio nešto umereniji, ali svakako ništa manje revoltiran odlukom Tribunala. Nazvavši odluku žalbenog veća iznenadnom, čudnom i zbunjujućom, on je ocenio da se njome „Srbija ni kriva ni tužna uvlači u spor između sudskog veća, tužilaštva i samog lidera radikala".

Najpre je, kako je rekao, Šešelj pušten pod okolnostima koje su nezabeležene u dosadašnjoj praksi, a to praktično znači bez ikakvih uslova koji su postavljeni pred njega i državu Srbiju. Naslućujući šta bi mogao da bude scenario tog puštanja, Vlada Srbije je, kako navodi Ljajić, vrlo jasno, u pismu koje je tada poslala Haškom tribunalu, naglasila da je spremna da pruži garancije Šešelju ukoliko ih on prihvata, s obzirom da ih je ranije odbijao, i ukoliko se on sam saglasi sa uslovima koje postavlja pretresno veće Tribunala. Međutim, Haški tribunal je, podseća on, doneo odluku praktično bezuslovnog puštanja, uz ogradu da Šešelj jedino ne sme da utiče na svedoke u procesu i žrtve. On je ukazao i da je Srbija dosad izvršila sve svoje obaveze prema Haškom tribunalu, ali da donošenje dve kontradiktorne odluke o istoj stvari za samo pet meseci našu saradnju sa Hagom znatno otežava. To sve, kaže, dodatno utiče na kredibilitet suda i percepciju te institucije od naše javnosti.

Politički analitičar Dejan Vuk Stanković saglasan je sa ocenama o pritisku na Vladu Srbije.

„Radi se o jednom obliku pritiska na aktuelnu Vladu Srbije, s obzirom na činjenicu da eventualno Šešeljevo izručenje predstavlja događaj koji će izazvati veliku uznemirenost javnosti i, s druge strane, događaj koji nosi jednu vrstu bezbednosnog rizika", rekao je Dejan Vuk Stanković za Betu.

On je ocenio da je nejasno šta se promenilo u proteklom periodu otkada je Šešelj pušten na slobodu. „Šešelj je bolestan kao što je bio i pre šest meseci. Vlada Srbije je posvećena saradnji sa Haškim tribunalom i svim drugim međunarodnim institucijama kao što je bila pre šest meseci", izjavio je Stanković.

Prema njegovim rečima, samo bi eventualna presuda objasnila poziv iz Haga. „Da se radi o izricanju presude, pa i da razumem zahtev da se on vrati i da presudu sasluša, ali ovde nema ni govora o tome. Presudu treba očekivati u nekoj daljoj budućnosti", rekao je Stanković i dodao da se radi prosto o pravljenju unutarpolitičkih problema i stvaranju neke vrste spoljnopolitičkog alibija za to da se, zbog navodnog nepoštovanja obaveza prema Hagu, nastavi politika pritiska i uslovljavanja.

----------------------------------------------------------------

Šešelj odluku suda tumači kao pritisak režima iz Beograda kome je „postao pretnja"

Vojislav Šešelj je juče poručio da će policija morati da ga iznese, ukoliko mu dođe na vrata, odnosno da će se u slučaju eventualnog hapšenja „boriti". „Iskoristiću sudske mogućnosti, boriću se i političkim sredstvima i eto šta. Kad pošalju konjicu, vojsku, policiju, žandarmeriju.. šta ja tu mogu. Čujem i padobranske jedinice raspremaju", kazao je lider radikala.

On najnoviju odluku Tribunala tumači kao pritisak iz Beograda jer, kako kaže, predstavlja već ozbiljnu pretnju za režim. Nema dilemu da je pobedio Tribunal jer mu to „celi svet priznaje". U Hagu su mu, kaže, prekršili sva prava, pre svega na suđenje u razumnom roku jer su ga protivpravno tamo držali 12 godina. Na pitanje zašto je Tribunal najpre odlučio da ga privremeno pusti, a sada traži da se vrati, on je za Radio Beograd rekao da nema neko objašnjenje, jer se od kad je u Srbiji, bavi „oporavkom stranke". Njegova reakcija ukazuje da njegovoj stranci odgovara svaki scenario u kojem je Šešelj žrtva ili haškog ili Vučićevog nasilja.

Šešelj tvrdi i da je rejting radikala uvećan za dvadesetak procenata, zbog čega i odluku Tribunala o njegovom vraćanju tumači kao pritisak režima u Beogradu, kojem je, kaže, postao „ozbiljna pretnja". Kada je reč o eventualnom ponovnom puštanju na slobodu, Šešelj kaže da ta varijanta dolazi u obzir samo ukoliko se dobrovoljno vrati u Sheveningen, a kako on to nema nameru da učini, o tome i ne razmišlja.

J. Cerovina

objavljeno: 31.03.2015.

http://www.politika.rs/rubrike/Politika/Novi-haski-samar-za-Srbiju.lt.html

--

 

30 March 2015

Nezadovoljstvo vlasti zbog zahteva Tribunala u Hagu

 

Kada vi budete isporucili vase generale za ratne zlocine u Oluji nad Srbima onda mozete zahtevati da Seselj bude vracen u Hag. Kakav  bezobrazluk i prepotentnos ovog hrvatskog politickog sljama Kolinde i Pusic. Kad tad Seselj ce vam jebati mater i pokazati dokle se protezu granice Hrvatske.

 

 

Nezadovoljstvo vlasti zbog zahteva Tribunala u Hagu

 

 

 

Objavljeno : 30.03.2015.

 

 

 

 

Žalbeno veće Haškog tribunala naložilo je 30. marta da se lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj vrati u pritvor Haškog tribunala sa privremene slobode u Srbiji. Iz prakse Tribunala proističe da je vraćanje Šešelja obaveza vlasti u Srbiji. Ova odluka izazvala je nezadovoljstvo vlasti. Premijer Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će se Srbija izjasniti o ovom zahtevu za nekoliko dana. On je ovaj zahtev doveo u vezu sa svojim nedavnim izjavama da Srbija neće zaboraviti NATO bombardovanje 1999. godine. Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom ocenio je da su odluke ove institucije "zbunjujuće" i da se njima otežava posao Vlade Srbije. Šešelj je najavio da se u Hag neće vratiti dobrovoljno.

 Žalbeno veće je raspravnom veću koje je sudilo Šešelju naložilo da "odmah opozove odluku o Šešeljevom privremenom oslobađanju i naredi mu da se vrati u pritvor".

Iako pri donošenju odluke o privremenom Šešeljevom oslobađanju prvostepeno veće nije insistiralo na izričitim garancijama Srbije da će se Šešelj vratiti na nastavak procesa, iz prakse suda u Hagu proizlazi ta obaveza vlasti u Beogradu u slučaju da Šešelj odbije da se vrati dobrovoljno.

Veće je odluku o vraćanju Šešelja u pritvor donelo usvajajući žalbu tužilaštva. U konačnoj odluci, na koju se ne može uložiti žalba, apelaciono veće je ocenilo da je Šešelj svojim izjavama da se neće dobrovoljno vratiti s privremene slobode na izricanje presude u Hagu, prekršio uslov za privremeno oslobađanje.

Kako je utvrđeno odlukom od 30. marta, prvostepeno veće je pogrešilo što Šešelja nije opozvalo sa privremene slobode na zahtev tužilaštva odmah čim je dao izjavu da se neće vratiti u Hag na poziv suda.

Povratak na nastavak procesa jedan je od dva ključna uslova za privremeno oslobađanje u dosadašnjoj praksi suda.

Dvojica sudija petočlanog veća, od kojih je jedan iz Rusije, usprotivila su se toj odluci.

Apelaciono veće je naložilo i da se, pošto se Šešelj vrati u pritvor, stranama u postupku, kao i Srbiji da prilika da iznesu svoje stavove o eventualnom ponovnom privremenom oslobađanju lidera SRS.

Šešelj: Boriću se protiv hapšenja

 

Haški optuženik i lider Srpske radikalne stranke (SRS) Šešelj izjavio je da se dobrovoljno neće vratiti u Haški tribunal i da ga ne interesuje odluka Žalbenog veća Haškog tribunala.

Šešelj je rekao da će se u slučaju eventualnog hapšenja "boriti".

"Iskoristiću sudske mogućnosti, boriću se i političkim sredstvima i eto šta. Kad pošalju konjicu, vojsku, policiju, žandarmeriju.. šta ja tu mogu. Čujem i padobranske jedinice raspremaju", kazao je lider radikala.

Šešelj je ocenio da je do odluke o njegovom vraćanju u pritvor Haškog tribunala došlo jer se, kako je istakao, režim iz Beograda uplašio naglog rasta popularnosti SRS.

Kako je precizirao Šešelj, uskoro su pokrajinski i lokalni izbori u Srbiji, a možda i izbori na svim nivoima pa je, ocenio je Šešelj, cilj aktuelnog režima da ga "ukloni" iz Srbije.

 

Premijer Srbije Vučić je do 2008. bio u Šešeljevoj SRS, nakon čega je istupio i sa aktuelnim predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, takođe bivšim funkcionerom SRS, osnovao Srpsku naprednu stranku.

 

Vučić: Odluka narednih dana

Background

Šešelj je optužen za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH u periodu 1991-93. U Hagu je od 2003. godine.

Tribunal ga je, 12. novembra prošle godine, pustio iz humanitarnih razloga, radi lečenja od tumora.

Iako nije uložilo žalbu na tu odluku, haško tužilaštvo je, posle Šešeljeve izjave da se neće vraćati u Hag i drugih koje je protumačilo kao pretnje svedocima i žrtvama, zatražilo da ga sudije vrate u pritvor.

Pretresno veće Žana-Kloda Antonetije (Jean Claude Antonetti) taj je zahtev odbacilo, a glavni tužilac Serž Bramerc (Serge Brammertz) je u januaru ove godine na tu odluku uložio žalbu.

Bramerc je tada ponovio tvrdnju iz prvog zahteva da je Šešelj svojim ponašanjem i izjavama u Srbiji "potkopao" duh odluke o privremenom oslobađanju koju je, na sopstvenu inicijativu, donelo prvostepeno veće.

Šešelj je, kako je u žalbi naglasio Bramerc, "izričito izjavio da se neće vratiti u Tribunal" i "zapretio je ljudima koji sarađuju sa Tužilaštvom".

"On je jasno pokazao da mu njegovo zdravstveno stanje ne predstavlja prepreku za davanje neprihvatljivih javnih izjava koje su pođarujuće i uvredljive za svedoke, žrtve i njihove zajednice", navodi se u žalbi koju je danas usvojilo apelaciono veće Tribunala.

Lider Srpske radikalne stranke optužen je za zlocine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. U pritvoru Tribunala bio je od 24. marta 2003. kada se dobrovoljno predao. Suđenje je počelo 2007, a izricanje presude bilo je zakazano za oktobar 2013, ali je odloženo zbog izuzeća sudije.

 

Premijer Srbije Aleksandar Vučić odmah je reagovao, najavivši da će se Srbija narednih dana izjasniti o odluci da se Šešelj vrati u pritvor.

"Kada bih izgovorio sve što osećam u ovom trenutku, neko bi mislio da nisam u stanju da sakrijem ljutnju i bes zbog nemoralnih odluka koje su neki doneli", kazao je Vučić novinarima u Palati Srbija.

Povodom Šešeljeve izjave da se neće dobrovoljno vratiti u Hag, premijer je rekao da on ima pravo da "menja svoju politiku i svoje ponašanje i da se ponaša odgovorno ili neodgovorno".

Vučić je ocenio da je očigledno da njegov govor povodom godišnjice NATO bombardovanja SRJ "nije naišao na opšte simpatije svetske javnosti", ali da on "ne želi da menja ni svoje srce ni um ni obraz", kao i da stabilnost Srbije nema cenu.

On je prilikom obeležavanja godišnjice od početka bombardovanja 24. marta rekao između ostalog da Srbija neće zaboraviti nijedan dan bombardovanja.

Ljajić: Čudne odluke Tribunala

Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić ocenio je da Tribunal "nastavlja sa svojim, najblaže rečeno, čudnim i zbunjujućim odlukama".

"Srbija je do sada izvršila sve svoje obaveze prema Haškom tribunalu, ali donošenje dve kontradiktorne odluke o istoj stvari za samo pet meseci, našu saradnju sa Hagom značajno otežava, a takođe dodatno utiče na kredibilitet suda i percepciju koju naša javnost ima prema toj instituciji", navodi se u izjavi Ljajića za medije.

Po njegovim rečima, najpre je Šešelj pušten pod okolnostima koje su nezabeležene u dosadašnjoj praksi suda, što praktično znači bez uslova koji su postavljeni pred njega i državu.

"Naslućujući šta bi mogao da bude scenario tog puštanja, Vlada Srbije je vrlo jasno, u pismu koje je tada poslala Haškom tribunalu, naglasila da je spremna da pruži garancije Vojislavu Šešelju, ukoliko ih prihvata, s obzirom da ih je ranije odbijao i ukoliko se on sam saglasi sa uslovima koje postavlja Pretresno veće Tribunala", naveo je Ljajić.

Dodao je da je Haški tribunal, međutim, odlučio o praktično bezuslovnom puštanju, uz ogradu da Šešelj jedino ne sme da utiče na svedoke u procesu i žrtve.

"Sada se iznenada donosi odluka o Šešeljevom povratku u Hag o kojoj smo se informisali sa sajta Tribunala. Na taj način, Srbija se ni kriva ni dužna uvlači u spor između Sudskog veća, Tužilaštva i samog Šešelja", naveo je Ljajić.

Stavovi

Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je 30. marta da je odluka Haškog tribunala da se Vojislav Šešelj vrati u Hag "perfidna i skandalozna", i da ugrožava stabilnost Srbije i čitavog regiona.

 

"Republika Srbija nijednim aktom nije bila upoznata ni sa odlukom o puštanju Vojislava Šešelja, a ni sada sa odlukom o njegovom povratku. Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije, niti bilo koji državni organ, do ovog trenutka nije dobilo zvanično obaveštenje od strane Haškog tribunala o današnjoj odluci", naveo je Dačić.

 

Kada bude dobila zvanično obaveštenje, Vlada Srbije će se u narednim danima izjasniti o daljim koracima, izjavio je šef srpske diplomatije.

 

Ministar rada Srbije Aleksandar Vulin ocenio je 30. marta da je odluka Žalbenog veća Haškog tribunala o povratku lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja u pritvor, usmerena ka destablizaciji Srbije, rušenju vlade i smeni premijera Aleksandra Vučića.

 

On je kazao da sudsko veće odluku o povratku Šešelja u Hag nije donelo slučajno i da je takva odluka doneta, direktno nakon premijerovog govora na godišnjici NATO bombardovanja kada je rekao da je to bila agresija.

 

Naveo je da Srbiju žele da destablizuju one zemlje koje nisu htele da dođu na obeležavanje godišnjice bombardovanja i čije sudije sede u sudskom veću Haškog trbunala.

 

Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pozdravila je 30. marta odluku Žalbenog veća Haškog tribunala o povratku lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja u pritvor. "To je najmanje što se može učiniti u ovoj fazi dok se već godinama čeka presuda. Svima je jasno da je on odgovoran za ratne zločine, da je ratni zločinac i mesto mu je u Hagu", rekla je Grabar-Kitarović novinarima u Poreču.

 

Odluku sudskog veća pozdravila je i prva potpredsednica Vlade i ministarska spoljnih i evropskih poslova Vesna Pusić. Ona je rekla da je to, "u skladu s pravnom procedurom i međunarodnim pravnim standardima, s obzirom da je posle puštanja iz pritvora Vojislav Šešelj vrlo agresivno politički delovao", prenala je agencija Hina.

 

"Štetio je svima, a svakako odnosima u regionu. S obzirom na te činjenice, to je odlična odluka i to je ono što smo tražili od samog početka i na šta smo upozoravali, znajući o kome se radi", ukazala je hrvatska ministarka.

 

Izvor: Beta

http://www.euractiv.rs/srbija-i-eu/8533-nezadovoljstvo-vlasti-zbog-zahteva-tribunala-u-hagu