19 February 2015

NEOBIČAN REČNIK Sabrao pirotski govor u 33.000 reči

 

Gospodine Zlatkovicu, hvala vam na mukotrpnom i  poluvekovnom radu na spasavanju pirotskog jezika od zaborava. Po doktoru Belicu koji  doktorirao na pirotskom jeziku kaze da je pirotski jezik najcistiji staro slovenski jezik koji nema nista zajednickog sa mesavinom  bugarskog ili makedonskog jezika. Ja poticem iz pirotskog kraja i poznajem bogatstvo i humor pirotskog jezika koji moze samo pirocanac da razume.Dok sam vodio TV program na srpskom u Montrealu neke od emisija sam posetio pirotskom govoru i dijalektu i uverio se da skoro niko sem pirocanaca nije razumeo pirotski govor. Mnogi su me pitali za objasnjenje. Zaustavio bi se na glagol nodeti se, koji ima siroko znacenje i pravo znacenje se  moze shvatiti tek kada se upotrebi u recenici i shvati radnja. Na primer:  ustanu ocutra rano pa se onode i otido nagosje. Onode moze znaciti obrijao se ili se premenio. Pravo znacenje se shvati tek kada sta je osoba uradila kada se licno ona pogleda. Glagol unodel se moze znaciti: usrao se upisao se napio se. Kada je pak rec o glagolu napiti se pirocanac kaze: unodel se,nalizal se, nastrokal se, ustavil se , nacavtel se, umurdaril se, nac-vtel se nacetveril se.Umurdaril se jos moze da znaci  pored napio se  i usrao se, ispovracal se, uljigavil se prejel se.Kaze bil sam nagosje pa se unode, moze da znaci da se napio ili prejeo ili osramotio , isprljao, ispovracao se.Glagol nodeti se kao sto vidimo ima razlicita znacenja isto kao  u engleskom glagol to do, zamena glagola pravog znacenja.Posto sam duze otsutan iz pirotskog kraja iz mog rodnog mesta Temske, kada se sastanem sa nekim novodoslim pirocancem i cujem neku pirotsku rec koju odavno nisam cuo slatko se nasmejem. Na primer otido u nuznik,cenev- tojlet radi sebe pa se ubavo izmocka i sd mi je mlogo lakse.Ono izmocka, me zasmeja do usiju.

 Ili  adegtoa vezanaza DR Belica, kada je prilikom boravka u Pirotu na izucavanju pirotskog jezika pozove ga prijatelj na rucak, Delic mu dade kompliment na dobro supo i rece  .Prijatelju  jet to supa od curke. Od curku gospon Belicu , nisam ja tolko bogat da koljem dve curke. Ili umro pirocanac Mika ciga i doso njegov kolega i poceo da place i narice, Znas li bre Miko kad beosmo mladi, kad jebasmo Milevu na Nisavu. Ti jeba ja gleda, posle ja gleda ti jeba, a sad kat te vidim kako lezis ko cepanica dojde mi da odem u pizdu materinu. Ili bil pirocanac u pecalbu i pao s gradjevine i zamisli kaze njegov pirocanac ,utepal se na mesto a na pirocciti op-nciti nista. Hteo je reci kako su mnogo dobri pirotski gumeni opanci koje proizvodi fabrika Tigar fabrika Mite Gage rodom iz Toplog Dola, poslanika stare Srbije. Jos jednom hvala vam gospodine Zlatkovicu sto ste me za trenutak vratili u sredinu 80 godina unazad i jos nisam zaboravio svoje poreklo i jezik detinjstva Na kraju evo jos jedne pirotske krilatice za lomljenje jezika.Prijateljica saopstava prijateljici novost koju treba da prenese nekom drugom i kaze: Reko da mu recem, Dali da mu recem il da mu nerecem, rece ce rece pa neste da mi rece. Ili ,rasciseliseli ti se op-nciti.Ili cula baba Stanika umire bajca Pelca.ona sanuvala da je njen muz pocepal op-citi i porucil da mu prati novi po Pelcu. Oide Stanika kod bajca Pelcu i kaze mu. Bajca pelco cujem da si otodis pa  sanjuva mojetog muza i poruci mi da mu pratim op-nci po tebe. Eve ti tebi dunja a ovija op-nci daj na muzatoga mi. Pelca ce na to. Dunjutu mi daj a op-nciti si mu ti nosi. Eto samo nekoliko primera duhovitosti pirocanaca koje su mi ostale u secanju.

Pozdrav-Vidanovic E- vidanco@gmail.comntic

 

 

Konacno, jedna lepa vest

http://www.blic.rs/Vesti/Srbija/535745/NEOBICAN-RECNIK-Sabrao-pirotski-govor-u-33000-reci

NEOBIČAN REČNIK Sabrao pirotski govor u 33.000 reči

Z. Panić | 18. 02. 2015. - 12:22h | Foto: Z. Panić | Komentara: 0

- Azdisal, bandoglav, batisan, baštojća, belja, žvanjćalo, zamlaten,
odročljiv, petličko, tišljar, tlcanj, ćumbe - samo su neke od preko
33.000 reči koje je prikupio i sačuvao od zaborava u "Rečniku
pirotskog govora" dugogodišnji sakupljač i istraživač tradicionalne
kulture Dragoljub Zlatković iz Pirota, agronom po struci.

Rečnik je izašao u izdanju "Službenog glasnika" i opštine Pirot, a
mnogi u ovom gradu smatraju ga kapitalnim delom. Zlatković je na
"Rečniku" radio vise od 50 godina.
Predstavljanje rečnika izazvalo veliku pažnju Piroćanaca

Neke reči i sintagme
Ala neosvirna (loš i vrlo opasan čovek), belći (bajagi, nije valja,
možda) žvajzne (udari, ošamari), ženska petka (muškarac koji se rado
duži sa ženama i ume da obavlja ženske poslove), začukan (glup), legne
na brašno (pomiriti se sa sudbinom), mrzosvetan (zavidan - alo,
mrzosvetna), namužnjičav (muževan, jak, ogroman), onodi se (biti u
polnom žaru), na devojčeto se onodi, ne znaje kvo mu je (šta mu je),
orati na sva usta (ogovara), povleče nogu (prvi nešto učiniti),
raskara si ženu (razvesti se), samo su neki od primera pirotskog
dijalekta.

Karijeru agronoma je počeo aprila 1965. godine u selima Srednjeg
Visoka na Staroj planini i tada počeo da prikuplja i beleži govor,
običaje i bogatsvo narodne kulture. Objavio je petnaestak knjiga iz
oblasti dijalektologije i tradicionalne kulture ovog kraja. Sačuvao je
od zaborava mnogo narodnih umotvorima, starih pesama, zaboravljenih
izreka i pravu riznicu narodnog blaga ovog kraja. "Rečnik" je
promovisan na Sajmu knjige i grafike u Pirotu.

Dragoljub Zlatković

- Na pripremi "Rečnika" radio sam pola veka. Kada sam 7. aprila 1965.
godine otišao da obiđem teren Srednjeg Visoka na Staroj planini gde ću
početi da radim kao agronom, video sam jedan potpuno novi i različit
svet i bogatstvo koje polako nestaje. Tada sam odlučio da napišem moju
prvu knjigu "Duma". Poznajem sva sela ne samo u pirotskoj opštini,
nego i celom Pirotskom Okrugu, Istočnu Srbija do Bora, a čak sam
zakoračio u zapadnu Bugarsku - kaže Zlatković.

Kaže da Piroćanci orate, vreve, pričaju, kazuju...

- Zavisi kako gde i u kojoj prilici. Za dobrog govornika će reći dobar
oratadžija. Tokom istraživanja, razgovarao sam sa desetak hiljada
osoba, a 155 kazivača su bili najpouzdaniji u prenošenju tradicionalne
kulture i pirotskog govora. Zahvalnost dugujem njima, ali i akademiku
Pavlu Iviću, akademiku Slobodanu Remetiću i prof.dr Nedeljku
Bogdanoviću, "Službenom glasniku" i opštini Pirot - dodaje Zlatković.

Prema njegovim rečima, pirotski govor nestaje, jer nestaju i sela na
Staroj planini.

- Nadam se da će ovaj govor ipak opstati za buduća pokoljenja
Piroćanaca. Stara planina je prazna, sela su prazna, Lužnica se
prazni, čak se i Pirot prazni. Ovo je moj pokušaj da se to sačuva.
Zabeležena je prošlost, ali i celokupan narodni život tih sela - kaže
Zlatković.

--